Na početku priredbe Tomislav Vujica i Ana Morena Bašak podsjetili su nas zbog čega kruh smatramo darom te koliko je truda, rada i ljubavi potrebno da on nastane. Učenice drugog razreda, Lea Balić i Diana Plancutić, opisale su nam pjesmicom Što radi pekar.
     Dio je članova dramske sekcije humorističnom pjesmom opisao kako je to moglo izgledati kad je prvi pekar ispekao prvi kruh. Zbor nas je razveselio pjesmom Korica kruha, a glazbena pratnja bili su učitelji Andrija Jurki na gitari i Tea Cujzek na flauti. Zatim je došao i trenutak blagoslova svih krušnih proizvoda koje su izradili naši vrijedni učenici i roditelji te ostalih plodova jeseni koji su činili vašu vizualnu kulisu. Velečasni Vladimir Drnetić još je jednom istaknuo potrebu zahvaljivanja za sve darove zemlje.
     Uslijedila je zajednička molitva i vrhunac dana, a to je naravno bilo kušanje, odnosno blagovanje svih ukusnih proizvoda koji su se našli na zajedničkom stolu. 

Neke zanimljivosti o kruhu:

Radnicima u Egiptu nadnice su često isplaćivane u porcijama kruha.

U Egiptu su uz pokojnikovo tijelo u grobnice stavljali zalihe kruha.

Rimski vojnici često su nazivani žderačima kruha jer su svakodnevno dobivali kilogram kruha.

U srednjem su vijeku umjesto tanjura koristili komad starog kruha, koji su nakon pojedenog jela najčešće davali sirotinji ili čak psima.

Zatvorenici SSSR-a imali su prešutno pravilo da se kruh ne krade jer je najteže sankcioniran prijestup bila upravo krađa kruha.

1928 god. započela je era narezanog kruha kada je Otto Frederick Rohwedde izmislio stroj koji istovremeno reže i zamata kruh.

U jednom britanskom muzeju i danas je moguće vidjeti štrucu kruha koji su Egipćani napravili i ispekli prije otprilike 5000 godina. 

 

​Tamara Herceg Babić; uredio Andrija Jurki